Hrvatska ne iskorištava svoje energetsko bogatstvo
Zagreb, 24. svibnja 2022. – Iako je Hrvatska energetski bogata zemlja, ne koristi većinu potencijala kojima raspolaže, složili su se danas sudionici okruglog stola na temu “Energetika – energijska transformacija, izazovi, perspektive i iskustva” koji je u Hrvatskom saboru organizirao Klub zastupnika Socijaldemokrata. Ključna je diverzifikacija energetskih izvora, koja uz fosilna goriva te obnovljive izvore energije ne smije isključivati i nuklearnu energiju. Kako Vlada planira zaštititi svoje građane na jesen i dalje nije jasno jer se predstavnici resornog ministarstva nisu odazvali na ovaj okrugli stol na kojem su Socijaldemokrati stavili fokus na rješenja za približavanje Hrvatske energetskoj neovisnosti.
Daria Karasalihović Sedlar s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta istaknula je kako je prošle godine tek 21 posto domaće proizvodnje sudjelovalo u ukupnoj potražnji za energentima, a od toga je 57 posto energije došlo preko LNG terminala, a 22 posto kopnenim putem. „Ako se zbog embarga Rusiji zaustavi opskrba plina, ovisit ćemo o domaćoj proizvodnji koja nije na zadovoljavajućoj razini te o pravcu iz LNG-a, zbog čega bi svakako trebalo što prije donijeti odluku o izgradnji dodatnih kapaciteta. Nadam se da Vlada radi na tome, te razmišlja i kako povećati te kapacitete LNG-a, tu nam je sljedećih šest mjeseci ključno“, kazala je Karasalihović Sedlar dodavši kako hitno treba popuniti i skladišne kapacitete plina. Naglasila je i kako Hrvatska ima veliki geološki potencijal u našem podzemlju koji bi se trebao iskoristiti za skladištenje CO2, a podsjetila je i na postojeće naftne bušotine koje se mogu iskoristiti za proizvodnju geotermalne energije.
Tonči Tadić s Instituta Ruđer Bošković ustvrdio je kako je nemoguće provesti Europski zeleni plan i traženo smanjenje emisija CO2 bez nuklearne energije. „Svaka zemlja članica EU koja želi osigurati svoju energetsku budućnost radi energetski mix koji ne izostavlja nuklearke. NE Krško će sigurno raditi do 2043., i Hrvatska bi sa Slovenijom trebala graditi drugi blok Krškog, ali i graditi vlastitu nuklearku. Paralelno, treba omogućiti svakome tko to želi solare na krovu, dati poticaje i olakšati zakonsku proceduru, te koristiti i sve druge izvore energije koje imamo“, kazao je Tadić.
Igor Grozdanić, energetski ekonomist dodaje kako Hrvatska nije dovoljno diverzificirala svoje izvore energije. „Ne trošimo prirodni plin kao energent iako smo regionalna sila po infrastrukturi koju imamo preko Plinacora i Janafa. Sad nas spašava LNG koji se gradio 31 godinu, a mnogi pitaju zašto nemamo drugih projekata – gdje nam je plinska elektrana, skladište, mi nemamo gospodarenjem energetikom u bilo kojem pogledu. Imamo prostora za 8-10 takvih projekata, jednako kao što imamo bogate geotermalne izvore i tek jednu elektranu koja sada ne radi. Prostor Baranje i istočne Slavonije, primjerice, vapi za bioplinskim postrojenjima, imamo Inine bušotine, cementare, imamo sve preduvjete da budemo bogata energetska zemlja“, nabrojao je Grozdanić. Podsjetio je da Hrvatska izvozi većinu svog otpada umjesto da iz njega stvaramo energiju, za što poseban potencijal imaju Zagreb, Sisak i Osijek.
Gojko Šimunović, poduzetnik u energetskom sektoru, predstavio je različite uspješne modele primjene obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj istaknuvši kako su uglavnom plod privatnih inicijativa. „Naš potencijal u obnovljivim izvorima energije je ogroman, no ne koristimo ga, nemamo spremnih projekata. Ljudi još ne shvaćaju sve te tehnologije ozbiljno, a država ih ne potiče dovoljno da ulažu upravo u njih“, kazao je Šimunović dodavši kako strani stručnjaci dolaze proučavati naše uspješne primjere, a mi sami ih ne cijenimo.
Damir Vanđelić, menadžer u privatnom sektoru i konzultant, naglasio je da uz embargo Rusiji prijetnju standardu hrvatskih građana ima i rastuća inflacija u čijoj strukturi najveći utjecaj dolazi upravo iz energije (42 posto) te hrane i pića (15 posto). „U Hrvatskoj je lani bilo oko 700 tisuća građana na ili ispod granice siromaštva, situacija se pogoršava svakodnevno, a zbog uvjeta u kojima živimo možemo očekivati da će ta brojka, nažalost, i dalje rasti. Na standard građana jako utječe cijena goriva, pa ne smijemo zanemariti podatak da je plavi dizel koji koriste ribari i poljoprivrednici u godinu dana poskupio za 117 posto, rastu i cijene dizela i eurosupera, što će se sve odraziti na cijenu hrane. Postoji veliki prostor u naknadama koje uzima država, tu je mogućnost da se to vrati građanima putem vauchera, recimo da se na temelju pređene kilometraže dijele vaucheri“, predložio je Vanđelić te se založio za veću iskoristivost sječke, odnosno otpada iz drvne industrije i voćarstva koji se danas nepotrebno spaljuje umjesto da se koristi za grijanje javnih objekata, škola, bolnica, ali i stambenih gradskih četvrti.
Kako bi se Hrvatska što prije približila energetskoj neovisnosti, predloženo je smanjenje davanja na gorivo dovođenjem cijena na razine cijena okolnih zemalja, spaljivanje otpada uz kvalitetu ispušnih plinova na suvremenim EU razinama, povećanje udjela javnog prijevoza te ubrzavanje prometa na autocestama i u gradovima jer bi, primjerice, 10 minuta dnevno brži transport u Zagrebu predstavljao uštedu od oko 10 milijuna litara goriva godišnje.
Potrebno je i pojednostaviti i ubrzati ulaganja u obnovljive izvore, osigurati financiranje i garancije udjela poticaja za investicije nakon realizacije i bez povlaštenih cijena za masovnu izgradnju na mjestima potrošnje, ulagati u istraživanje nafte i plina da imamo ostvarivu energetsku tranziciju te vratiti apsolutnu vlasničku kontrolu Republike Hrvatske nad opskrbnim putevima.
Snimka okruglog stola “Energetika – energijska transformacija, izazovi, perspektive i iskustva” dostupna je na poveznici https://youtu.be/5tokrh1k8sc
