U organizaciji Kluba zastupnika Socijaldemokrati, a u suradnji s Odsjekom za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija, u Hrvatskom saboru održan je okrugli stol “Demografska revitalizacija Republike Hrvatske”.
Državni zavod za statistiku 14. siječnja 2022. godine objavio je prve alarmantne rezultate popisa stanovništva. U deset godina Republika Hrvatska izgubila je 9,25 posto stanovnika i broji 3.888.529 stanovnika. Osim pada broja stanovnika zbog niskog nataliteta i vala iseljavanja, dodatno je porazna činjenica i da smo sve stariji te statistički pripadamo među najstarije europske nacije.
Na okruglom stolu usuglašeno je kako Hrvatska hitno treba nacionalnu strategiju demografske revitalizacije. Riječ o nacionalnoj temi koja prerasta političke predznake i oko koje je potrebno postići konsenzus. Uz politički konsenzus oko teme i stručnu raspravu potrebno je definirati nacionalnu strategiju demografske revitalizacije za najmanje slijedećih 10 godina čiji bi akcijski planovi i programske aktivnosti morali biti obvezni za slijedeće Vlade RH bez obzira koji one predznak imale.
„Klub Socijaldemokrata donosi ovu iznimno važnu temu želeći otvoriti raspravu, odnosno dijalog sa strukom, jer je posljednji trenutak za odlučnu društvenu akciju kojom bi se usporili, a potom i zaustavili negativni trendovi. Smatramo da je riječ o nacionalnoj temi koja prerasta političke predznake i oko koje je potrebno postići konsenzus“ uvodno je istaknula predsjednica Kluba zastupnika Socijaldemokrati Ivana Posavec Krivec.
„Godinama pričamo o depopulaciji, ali nitko nas ne sluša. Nijedna vlada nije činila ništa“ upozorio je doc. dr. sc. Stjepan Šterc, pročelnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija, otvorivši temu uvodom Suvremeni demografski izazovi te objasnio „Hrvatska je demografski među najugroženijim zemljama u svijetu, u trećem međupopisu Hrvatska ima izumiranje. Ovakva demografska struktura izravno će ugrožavati sustave na kojima počiva država: od demografskog, mirovinskog, zdravstvenog, obrazovnog, do sustava rada, te će ugrožavati sve razvojne djelatnosti i dovesti u pitanje ukupni razvoj zemlje. To je ključno pitanje opstanka i razvoja Hrvatske, najvažnija problematika današnjice. Potrebno je provoditi klasične demografske politike koje rezultate donose u dužem vremenskom periodu, ali i kroz selektivnu migracijsku politiku koja revitalizacijske rezultate donosi odmah. Jedan od mojih prijedloga je i tematska Sjednica sabora o toj prevažnoj temi.“
Ekonomski pogled na demografske prilike u RH pružio prof. dr. sc. Anđelko Akrap s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta, te rekao kako Hrvatska nikad nije provodila demografsku politiku koja košta, kao što košta svaka proizvodnja „Samo Hrvatska, Rumunjska, Latvija i Bugarska imaju negativni prirodni prirast i negativnu neto migraciju, ostale zemlje imaju samo iseljavanje. Mi stoga ne slijedimo druge zemlje. Sužava se prostor razvoja, a ti trendovi negativno će djelovati na rast BDP-a. Potrebno je oblikovati politiku koju će omogućiti da osoba bude slobodna imati djecu, a ne da to ovisi egzistenciji, da nije problem posao.“
Izv. prof. dr. sc. Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u svom izlaganju objasnio je Četiri mita o iseljavanju „Migracije nisu tako česta pojava u EU kako se to želi prikazati. Niti jedna članica EU nije imala pad od 10% stanovništva u 8 godina osim Hrvatske. Nije problem samo radne snage, već kako njegovati stariju populaciju. To znaju u EU, a političke elite u Hrvatskoj se s tim odbijaju suočiti. U Hrvatskoj ljudi odlaze iz najrazvijenijih regija, ekonomski razlozi nisu jedini niti presudni zašto ljudi iseljavaju. Nesigurnost i nepravda ključni su razlog iseljavanja pokazala su istraživanja. Samo useljavanjem Hrvatska ne može riješiti svoje demografske probleme. Potrebne su nam pronatalitetne mjere, međutim one su u ovoj situaciji samo popratne mjere. Klasične demografske mjere su uzaludne ukoliko nema političkih mjera, a to su bespoštedna borba protiv korupcije i nepotizma. “
O suvremenim migracijama u Republici Hrvatskoj govorila je dr. sc. Snježana Gregurović s Instituta za migracije i narodnosti kroz Prikaz migracijskih trendova, politika i upravljanja „Migracijski saldo 2017. godine bio je toliko negativan da iskače u odnosu na ostale godine. Hrvatska nema novih migracijskih politika, ima Novi pakt o migracijama i azilu koji koji ne može zamijeniti migracijsku politiku niti je tako formuliran. Od 2015. nisu donijete migracijske politike od 2015.g., samo akcijski planovi.“
Dr. sc. Mislav Rubić iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade govorio je O Demografskoj revitalizaciji Republike Hrvatske „Ključ uspjeha leži u učinkovitoj koordinaciji među svim razinama vlasti: nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, zajedno sa suradnjom sa socijalnim partnerima, civilnim društvom i drugim relevantnim dionicima. Jedinicama lokalne i regionalne samouprave koje demografski i gospodarski zaostaju potrebno je osigurati uvjete s pomoću kojih će postati dinamičnije i privlačnije sredine.“
Načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika Državnog zavoda za statistiku Dubravka Rogić-Hadžalić rekla je „kako je stav DZS-a da je registar stanovništva izuzetno važan, te da očekuju da se napravi pravni okvir budući je DZS samo korisnik podataka“ govoreći o Izazovima implementacije nove europske uredbe o statistici stanovništva.
„Ključni problem je nedostatak političke volje i nesposobnost političke elite da generira širi projekt i širu viziju ove zemlje gdje ona treba biti za 20 ili 30 godina. U kakvom društvu mi želimo živjeti – to je i mora biti neideloško pitanje. Nedostaje nam strateški dokument i ključna vizija, ap ne čudi što nema rješenja za pojedina područja, kao što je i demografija“ zaključio je potpredsjednik Hrvatskog sabora Davorko Vidović.
Snimka okruglog stola “Demografska revitalizacija Republike Hrvatske” dostupna je na poveznici https://youtu.be/wXrDnRKx-Bc
